Montenegro Airlines

Бронирование

Расписание рейсов

Статус поездки

Гостиницы

Check in
больше вариантов
закрыть
Бронирование
Туда-обратно
В одну сторону
Стыковочные рейсы
+
Взрослые
>12 г.
+
Дети
2-11 г.
+
Младенцы
<2 г.
Поиск отеля подходящий тебе
Booking.com

Онлайн регистрация на рейс производиться с 48 до 2 часов до вылета. Онлайн регистрация в настоящее время доступна только на рейсы из Подгорицы и Тивата.
Подробную информацию о мерах въезда для отдельных стран можно найти здесь.

Любляна

Любляна - OKI AIR d.o.o. (официальный представитель по продажам)

Адрес:

  • Згорни Брник 130, 4210 Брник, Аэропорт Словения

Телефон:

  • + 386 30 65 66 67

e-mail:

 

Poštovani putnici,
sa velikim zadovoljstvom vas obavještavamo da Montenegro Airlines, nacionalna avio-kompanija Crne Gore, nakon komercijalnog prekida rada uslovljenog pandemijom COVID-19, postupno obnavlja saobraćaj. Redovan saobraćaj smo obnovili sljedećim redosljedom: Ljubljana 12. juna, Frankfurt 14. juna, Beč 15. juna, Pariz 16. juna, Cirih 17. juna, Diseldorf 20. juna, Kopenhagen 20. juna, Hanover 21. juna, London 24. jula, Lion 25. jula, Rim 14. avgusta, Beograd 19. avgusta.

Naš tim neumorno radi na održavanju najviših higijenskih standarda i primjeni svih neophodnih mjera bezbjednosti, a sve mjere su usklađene sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore, Agencije za civilno vazduhoplovstvo, kao i Evropske agencije za vazduhoplovnu sigurnost (EASA). Bezbjednost putnika i posade je uvjek naš prioritet.

*Napomena

Red letenja zavisi od odluka i smjernica Nacionalnog koordinacionog tijela Crne Gore, domaćih, stranih i međunarodnih tijela i organa nadležnih za oblast civilne avijacije, odnosno od izmjena ograničenja putovanja u državama ka kojima saobraćamo, pa vas molimo da za informacije o redu letenja, rezervacije i kupovinu karata pozovete

  • Call centar + 19804,
  • Za pozive iz inostranstva + 382 20 22 81 87

e-mail: booking@montenegroairlines.com

Vaš Montenegro Airlines

 

Uputstva za ulazak u Sloveniju

Prema novim mjerama, koje stupaju na snagu 25.12.2020. iz zemalja sa crvene liste (na kojoj se nalazi i Crna Gora) se u Sloveniju, bez karantina, može ući samo uz negativan PCR test urađen u zemlji članici EU i šengenskog područja, ne stariji od 24h. Bez navedenog testa, obavezan je karantin, odnosno samoizolacija na adresi boravka, u trajanju od 10 dana.

Ukazujemo da je do sada ulazak u Sloveniju iz trećih zemalja bio dozvoljen uz negativan PCR test urađen u institucijama i laboratorijama koje slovenački nadležni organi priznaju, među kojima su bile i 4 institucije/laboratorije iz Crne Gore, međutim, od sjutra 25.12.2020. to više nije moguće. Istovremeno, skraćen je period važenja PCR testa, sa 48h na 24h.

Takođe, ukinute su tzv. "zelena" i "žuta" lista zemalja, a smatraće se da sve koje se ne nalaze na crvenoj listi, spadaju u grupu zemalja iz kojih se u Sloveniju može ući bez karantina i drugih posebnih uslova.

Tranzit preko teritorije Slovenije se i dalje dozvoljava bez negativnog PCR testa, ali umjesto dosadašnjih 12 sati, od 25.12. dozvoljeno vrijeme za tranzit je 6 sati.

Novom Odlukom smanjen je i broj izuzetaka, koji omogućavaju ulazak bez karantina i bez PCR testa, pa su, od sjutra, to samo :

  • Prekogranični dnevni radni migranti koji su u radnom odnosu u nekoj od država članica EU ili nekoj drugoj šengenskoj zemlji, uz adekvatan dokaz;
  • Osobe upućene u ili iz međunarodnog transportnog sektora, uz adekvatan dokaz;
  • Lica koja obavljaju prevoz robe ili osoba iz ili u R. Sloveniju u komercijalnom prometu i za teretni i putnički prevoz u tranzitu, te napuštaju zemlju u roku od osam sati nakon prelaska granice;
  • Osobe u tranzitu kroz R. Sloveniju koje napuštaju zemlju najkasnije šest sati nakon ulaska;
  • Predstavnici stranih bezbjednosnih institucija ili pravosudnih organa koji obavljaju službeni zadatak i napuštaju R. Sloveniju što je prije moguće nakon završetka zadatka;
  • Osobe dovezene kolima hitne pomoći ili sanitetskim vozilom i pratećim medicinskim osobljem u tom vozilu;
  • Nosioci diplomatskih pasoša.

 


Vodimo vas u Ljubljanu

Legenda o postanku Ljubljane kaže da je grad osnovao Jason, vođa Agronauta, koji su plovili Dunavom, Savom i rijekom Ljubljanicom sve do Jadranskog mora u potrazi za zlatnim runom, gdje su naišli na močvarno jezero. Tu je Jason ubio strašnog zmaja iz jezera, čija se prepoznatljiva skulptura danas nalazi na zmajskom mostu i predstavlja simbol grada. Ljubljana je po ovoj močvari dobila slovensko ime Luwigana. Grad je podignut na raskrsnici važnih puteva, između Alpa i Jadranskog mora, te svojim položajem omogućava da u toku jednog dana posjetite slovenačku obalu i planinske vrhove.

Ukoliko tragate za utočištem od stresa i užurbanosti, mjesto koje je ugodno posjetiti je prijestonica jedne od najprosperitetnijih evropskih zemalja, koja možda ne izaziva turističko ushićenje, ali zasigurno će izazvati osjećaj zadivljenosti raznovrsnošću, detaljima, kao i skladnim dimenzijama. Ljubljana je mali grad, ljubazne i opuštene atmosfere koji nudi dosta različitih sadržaja.

Slovenci su vrijedan, uporan, štedljiv, ali solidaran narod. Trude se da ne odudaraju od okoline. Slovenke vješto u svoj stajling uključuju aktuelne trendove, pri tom svemu dajući lični pečat. Preferiraju eleganciju i smirene tonove sa ponekim izletom u šarenilo. Oni stilove drugačije od svog smatraju nametljivim i prepotentnim. Ponosni stanovnici grada daće vam do znanja da upravo oni žive u gradu u kojem je sport podignut na nivo kulta. Iz tog razloga radnje sportske opreme u Ljubljani su izuzetno snabdjevene. U ovom gradu sve je sređeno do najsitnijih detalja, ljudi su ljubazni i kao turista ćete se osjećati prilično ugodno, skoro kao kod kuće. Šetajući uređenim ulicama pred vama će se u svojoj nesebičnoj šarenolikosti otvarati svijet brojnih kafića u kojima je moguće satima nepce radovati ukusom dobre kafe. Ljubljana je za stanovnike bivše jugoslovenske republike bila grad u kome se ispijala kafa na šoping putovanju do Trsta. Kada je šoping u pitanju Ljubljana je prepoznatljiv grad. Pored tržnih centara ukusno dizajnirani butici odvlače pažnju proizvodima priznatih brendova, originalnih suvenira i poklona, kao i interesantnih kreacija slovenačkih dizajnera.

Čuveni slovenački arhitekta Jože Plečnik u velikoj mjeri je zaslužan za arhitekstonski sklad Ljubljane. Ulice grada su uređene, lijepo obilježene nazivima. "Staza uspomena i drugarstva", koja u obliku prstena zaokružuje istorijski centar grada, nekada je bila ograda sa bodljikavom žicom postavljena radi veće kontrole građana, a danas je turistička i rekreaciona staza.

Okamenjeni pogled najvećeg slovenačkog pjesnika Franca Prešerna, čiji se spomenik nalazi u centru Ljubljane, usmjeren je ka drugoj strani trga, ka ženskom liku koji je isklesan na fasadi zgrade u kojoj je živjela Julija Primicova, pjesnikova neostvarena ljubav. Verona ima Šekspirovu Juliju, a Ljubljana Prešernovu - Juliju Primicovu. Najveći slovenački pjesnik, Franc Prešern, je biser svoje lirike "Sonetni vijenac" posvetio svojoj nemogućoj ljubavi. Kada se povežu početna slova svakog soneta dobije se ima njegove muze, inspiracije njegovog postojanja.

Rim ima svoju fontanu čija četiri diva predstavljaju četiri velike rijeke, a Ljubljana ima Fontanu tri rijeke: Save, Krke i Ljubljanice, koja se nalazi pred sjedištem Gradske kuće - Magistratom. Prešernov trg i Stritarjevu ulicu povezuje Tromostovje, tri mosta koji nastaju iz jednog, od kojih su dva namjenjena pješacima, a jedan vozilima. Kultura i umjetnost su u ovom gradu neraskidivo povezani. U Ljubljani se nalazi jedna od najstarijih filharmonija na svijetu, sagrađena 1701. godine po ugledu na tadašnje filharmonije u Italiji, a odmah do nje je zgrada Univerziteta, kao i Ljubljanski festival, velelepna građevina sa dvorištem u kojem se održavaju za Ljubljanu karakteristične izložbe na otvorenom. Posebno su poznate izložbe u parku Tivoli sa fotografijama poznatih autora. Ukoliko ste, pak, ljubitelji suvenira, na vašaru starih stvari, pored rijeke Ljubljanice, možete kupiti oku privlačne drangulije, od ordenja i znački do knjiga i escajga. Sav napor koji ste uložili da biste vidjeli predivno zdanje na tornju iznad Ljubljane opravdaće satisfakcija pogledom sa Ljubljanskog zamka, koji se pruža kilometrima. Do ovog veličanstvenog zamka možete stići i savremenom "vazdušnom" saobraćajnicom, žičarom.

Nacionalna kuhinja u Sloveniji gotovo da ne postoji. Slovenačka hrana je pokupila ono najbolje od hrane svojih susjeda. Tu su ukusi koji ni najrafiniranije gurmane ne ostavljaju ravnodušnim: popularni gulaš i kranjska kobasica, kao i ravioli rižoto. Nacionalna poslastica koja se jede na proslavama je potica, ali i bledska krempita, za koju postoji legenda koja kaže da je nastala nadograđivanjem vojvođanskog recepta spremanja istog krem kolača. Uprkos svim specijalitetima kuhinje Slovenci ostaju umjereni u degustaciji, pridržavaju se dobrih životnih navika, preferiraju zdravu hranu i puno vježbaju, te su uglavnom vitki.

Bilo da dođete u planiranu posjetu "zelenom djeliću Evrope" ili vam je Ljubljana stanica za odmor na putu ka upoznavanju sa svim ljepotama zemlje Slovenije, ovaj ljubljeni grad će sigurno ispuniti vaša očekivanja.

Ugodan let.

Vaš Montenegro Airlines